Svi naši svijetovi

Roman o drugim mogućim životima, pogrešnim skretanjima, ljubavi i potrazi za svijetom kojemu doista pripadamo.

Što bi bilo kada bismo mogli vidjeti druge inačice vlastitog života?

Svi naši svjetovi Mladena Jurčića roman je koji polazi od jedne od intrigantnijih suvremenih zamisli – mogućnosti postojanja drugih dimenzija i usporednih svjetova u kojima bi mogli postojati drukčiji životi, drukčije odluke i drukčije inačice nas samih.

No iza znanstvenofantastične ideje krije se mnogo starije i dublje pitanje: možemo li ikada znati koji je život za nas pravi?

Jurčić tu zamisao pretvara u pustolovinu u kojoj se znanstvena fantastika susreće s filozofskim pitanjima, ljubavnom potragom i razmišljanjem o čovjekovu odnosu prema vlastitim izborima.

Svjetovi koji su mogli biti

Jedna od polazišnih ideja romana jest pretpostavka da naš svemir možda nije jedini mogući svijet.

Ako postoje druge dimenzije i usporedni svemiri, tada možda postoje i planeti nalik Zemlji, a na njima i naše svojevrsne inačice – ljudi koji su u nekim ključnim trenucima donijeli drukčije odluke i zbog toga krenuli drugim životnim putovima.

Takva mogućnost otvara prostor za jedno od temeljnih pitanja romana.

Što bi bilo da smo u nekom trenutku izabrali drukčije?

Možda bi druga odluka promijenila cijeli naš život. Možda bismo postali drugačiji ljudi. A možda bismo u nekom drugom svijetu pronašli upravo ono za čime smo u ovom svijetu uzalud tragali.

Jurčić tu ideju ne koristi samo kao znanstvenofantastični motiv. Ona postaje način razmišljanja o ljudskom životu i njegovim neostvarenim mogućnostima.

Pogreške koje ne možemo vratiti

Čovjek često govori da uči na pogreškama.

Ali pogreška je jednom učinjena – i vrijeme se ne može jednostavno vratiti unatrag.

Neke odluke možemo ispraviti, neke možemo pokušati nadoknaditi, ali postoje i one nakon kojih više nema povratka na početnu točku.

Upravo se tu pojavljuje jedna od zanimljivijih dimenzija romana Svi naši svjetovi.

Ako postoje drugi svjetovi, možda u njima postoje i drugi ishodi naših odluka.

U jednom svijetu možda smo ostali tamo gdje smo željeli ostati. U drugome smo otišli. U jednom smo izabrali ljubav, u drugome posao. Negdje smo bili hrabriji, negdje oprezniji. Negdje smo napravili istu pogrešku, a negdje smo je uspjeli izbjeći.

Ali koji je od tih života zapravo najbolji?

I postoji li uopće život u kojemu nema pogrešnih odluka?

Potraga za vlastitim svijetom

Roman zato postavlja pitanje koje nadilazi samu znanstvenu fantastiku:

Koji bi svijet bio doista naš?

Nije dovoljno zamisliti da postoji beskonačan broj mogućnosti. Potrebno je odgovoriti i na pitanje gdje bismo mi sami bili najsretniji, što bismo ondje učinili i bismo li, kada bismo dobili priliku, doista željeli promijeniti svoj život.

Protagonist romana dobiva upravo takvu priliku.

Njegova pustolovina nije samo putovanje kroz nepoznate dimenzije. Ona je istodobno i putovanje kroz mogućnosti vlastitog života.

Svaki novi svijet otvara novo pitanje.

A svako novo pitanje ponovno vraća čovjeka njemu samome.

Znanstvena fantastika kao filozofsko pitanje

Svi naši svjetovi pripada području znanstvene fantastike, ali njegova pitanja nisu ograničena na tehnologiju, svemir i nepoznate dimenzije.

U središtu je čovjek i njegova potreba da razumije vlastiti život.

Znanstvenofantastični okvir omogućuje Jurčiću da svakodnevna ljudska pitanja pomakne u gotovo beskonačan prostor mogućnosti.

Što ako postoji drugačiji život?

Što ako možemo upoznati svoju drugu inačicu?

Što ako možemo vidjeti posljedice odluka koje nismo donijeli?

I, možda najvažnije – bismo li tada bili zadovoljniji?

Roman tako koristi fantastiku kako bi progovorio o nečemu vrlo stvarnom: o ljudskom žaljenju, čežnji, znatiželji i potrebi da pronađemo smisao u vlastitim izborima.

Ljubav kao pokretač putovanja

Iako su paralelni svjetovi i mogućnost putovanja kroz druge dimenzije središnji elementi romana, protagonista ne pokreće samo znatiželja.

U njegovoj potrazi važnu ulogu ima ljubav.

Upravo ljubavna dimenzija romanu daje dodatnu emocionalnu dubinu. Potraga za drugim mogućim svjetovima postaje i potraga za onim što čovjek želi pronaći u vlastitom svijetu.

Možda se u drugom svijetu nalazi drugačija budućnost.

Možda ondje postoji osoba koju smo u ovom životu izgubili.

Možda se nalazi odgovor na pitanje što bi naš život mogao biti da su okolnosti bile drukčije.

Ali svako takvo putovanje nosi i opasnost.

Jer nepoznato nije samo prostor novih mogućnosti. Ono je i prostor novih pogrešaka.

Uvijek postoji „ali“

Jedna od važnih ideja romana jest da uz svaku mogućnost postoji i neizvjesnost.

Ako možemo prijeći u drugi svijet, ne znači da znamo što nas ondje čeka.

Ako možemo promijeniti jednu odluku, ne znači da možemo predvidjeti njezine posljedice.

Ako postoji bolji život, ne znači da ćemo ga znati prepoznati.

Zato u Jurčićevu romanu uz mogućnost uvijek stoji ono nepredvidivo.

Uvijek postoji „ali“.

Upravo taj element neizvjesnosti sprječava da ideja paralelnih svjetova postane jednostavna fantazija o popravljanju vlastitog života.

Jer možda ne postoji savršena inačica našega svijeta.

Možda samo postoje različiti svjetovi – i različiti načini na koje u njima postajemo ono što jesmo.

Pustolovina između filozofije i fantastike

Mladen Jurčić spaja nekoliko različitih književnih interesa.

Tu je znanstvena fantastika, sa svojim svemirima, dimenzijama i mogućim stvarnostima.

Tu je filozofsko pitanje o slobodnoj volji, izboru i smislu života.

Tu je ljubavna priča.

A tu je i pustolovina – potreba da se zakorači u nepoznato i istraži ono što se nalazi iza granica poznatoga.

Zbog toga roman može biti zanimljiv različitim vrstama čitatelja.

Čitatelj koji voli znanstvenu fantastiku pronaći će u njemu intrigantnu ideju alternativnih svjetova.

Čitatelj kojemu su bliža filozofska pitanja prepoznat će razmišljanje o izborima, pogreškama i mogućim životima.

A onaj koji traži pustolovinu slijedit će protagonista kroz nepoznate svjetove i njihove nepredvidive mogućnosti.

Naše druge inačice

Posebno je zanimljiva mogućnost da u drugim svjetovima postoje naši dvojnici.

Oni nisu nužno identični nama.

Mogu imati drukčije mentalno ustrojstvo, drukčije životne okolnosti i drukčija iskustva upravo zato što su donosili drukčije odluke.

Takva ideja otvara zanimljivo pitanje identiteta.

Jesmo li mi određeni samo onime što jesmo sada ili i svim onim mogućnostima koje nikada nismo ostvarili?

Postoji li u nama nekoliko mogućih ljudi koji bi postali stvarni da smo samo jednom izabrali drukčije?

U tom smislu drugi svjetovi iz romana mogu se čitati i kao metafora za sve naše neproživljene živote.

Za ono što smo mogli biti.

Za ono što smo željeli biti.

Za ono što smo izgubili.

I za ono što još uvijek možemo postati.

Roman o mogućnostima

Svi naši svjetovi stoga nije samo roman o putovanju kroz druge dimenzije.

To je roman o mogućnosti izbora.

O životima koje smo živjeli i onima koje nismo.

O pogreškama koje bismo željeli ispraviti.

O ljubavi koja nas može pokrenuti prema nepoznatom.

I o čovjekovoj neprestanoj potrebi da pronađe mjesto kojemu pripada.

Mladen Jurčić pritom ne nudi jednostavan odgovor na pitanje postoji li bolji svijet od našega.

Umjesto toga, čitatelja vodi prema pitanju koje je možda još zanimljivije:

Kad bismo mogli izabrati neki drugi život, bismo li doista znali izabrati bolji?

Možda upravo u tome leži najveća privlačnost romana.

Jer bez obzira na to koliko svjetova postoji, svaki čovjek na kraju mora živjeti jedan od njih.

O knjizi

Mladen Jurčić
Svi naši svjetovi

Urednica: Zorka Jekić
Dizajn korice: Nediljko Bekavac Basić
Priprema za tisak (DTP): Nediljko Bekavac Basić

Uvez: tvrdi
Broj stranica: 196
Format: A5
ISBN: 978-953-8375-95-8

Maloprodajna cijena: 19,74 €

Izdanje: Biakova

Knjigu možete naručiti ovdje: Biakova.

O autoru

Mladen Jurčić rođen je 1951. godine u Zagrebu, gdje je završio Filozofski fakultet, studij anglistike i filozofije.

Piše poeziju, prozu, eseje i drame. Objavio je tri romana – Smisao modrine, Otajstveni portal i Svi naši svjetovi – kao i više zbirki pjesama, priča, eseja i drama.

Znanstvenofantastične priče objavljivao je i pod pseudonimom John Foster.

Njegovi su tekstovi objavljivani u različitim časopisima i zbornicima, među kojima su Nova Istra, Republika, Zrcalo, Usponi, Marulić i Kačić.

Zastupljen je i u više antologija hrvatske književnosti, među njima u antologiji Krist u hrvatskom pjesništvu – antologija duhovne poezije, koju je priredio Vladimir Lončarević, kao i u antologiji hrvatskog pjesništva objavljenoj u Ukrajini.

Kao prevoditelj s engleskog jezika preveo je nekoliko desetaka knjiga. Njegove su pjesme prevođene na njemački, ukrajinski i slovenski jezik, a svoje je pjesme sam prevodio i na engleski.

Radio je kao nastavnik engleskog jezika u osnovnim i srednjim školama te kao urednik u nekoliko izdavačkih kuća.

Član je Društva hrvatskih književnika i živi u Zagrebu sa suprugom i kćeri.

Osvrt na knjigu

Biakova uz predstavljanje romana donosi autorovu vlastitu bilješku „Umjesto pogovora“, u kojoj Mladen Jurčić iznosi temeljnu ideju iz koje je roman nastao.

Polazi od mogućnosti postojanja više dimenzija i usporednih svemira te od pretpostavke da bi u njima mogli postojati svjetovi nalik našemu, ali i drukčije inačice naših života.

Iz te znanstvenofantastične pretpostavke razvija se priča o izborima, pogreškama, mogućim životnim putovima i potrazi za ljubavlju.

Roman je tako istodobno znanstvenofantastična pustolovina, filozofska igra mogućnosti i priča o čovjekovoj potrebi da pronađe vlastiti svijet.

Za čitatelje koji vole neobične ideje, paralelne stvarnosti i književnost koja iza fantastičnog zapleta postavlja pitanja o stvarnom ljudskom životu, Svi naši svjetovi otvara upravo takav prostor – prostor u kojem se granica između mogućeg i nemogućeg neprestano pomiče.